Pet pravila za poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja!

Pridržavanjem 5 jednostavnih pravila može se poboljšati kardiovaskularno zdravlje i prevenirati ili odložiti nastup srčanih bolesti.

1. Pridržavati se zdrave prehrane:

To je u principu mediteranska dijeta koja obiluje voćem i povrće, uz manje mesa uvijek nemasnog, više bijelog nego crvenog i 1-2 obroka ribe tjedno. Hrana treba biti manje slana, sadržavati cijelovite žitarice i orašaste plodove. Treba izbjegavati brzu gotovu hranu (pica hamburger..), slatka i gazirajuća pića, a dozvoljena, neškodljiva, količina akohola je do 100 grama tjedno.

2. Održavati poželjnu tjelesnu težinu.

Indeks tjelesne mase (ITM) od 21-25 povezan je s najmanjim rizikom za smrt od karcinoma i srčanih bolest. Osobe s ITM 30 ili većim mogu očekivati kraći životni vijek u prosjeku 4,2 godine za muškarce i 3,5 godina za žene. Visok ITM povezan je s nizom bolesti uključujući karcinom, bolest srca, bolest jetre, dijabetes i respiratornim bolesti. Smanjene tjelesne težine kod pretilih već za 5% ima povoljan kardiovaskularni učinak.

3. Ne pušiti

Pušenje je jedan od glavnih kardiovaskularnih rizičnih faktora. Pušenje smanjuje HDL (dobar) kolesterol i ubrzava aterosklerotski proces. Pušači imaju gotovo 2 x veću vjerovatnost da dobiju infarkt srca nego nepušači, a proporcionalno količini popušenih cigareta raste rizik za moždani udar i mnoge karcinome. Najbolji način napuštanja pušenja je jednostavno prestati pušiti.

4. Redovita tjelesna aktivnost

Prema novim američkim smjernicama za fizičku aktivnost odraslima se preporuča 150-300 minuta umjerene do intenzivne aerobne fizičke aktivnosti tjedno i statičke viježbe snage 2 ili više dana u tjednu. Pojačana fizička aktivnost smanjuje rizik za kardiovaskularnu smrtnost, negativne kardiovaskularne događaje, i rizične faktore (hipertenziju i dijabetes), a smanjuje se i rizik za mnoge karcinome. Redovita fizička aktivnost poboljšava kognitivne funkcije i smanjuje rizik za demenciju, anksioznost i depresiju, poboljšava zdravlje kostiju i reducira rizik od padova. Svako kretanje je bolje od sjedenja, a obe- aerobne i statičke viježbe su korisne za zdravlje.

5. Redovita provjera zdravstvenog stanja

Čovjekovo zdravlje je prvenstveno njegova odgovornost. Stoga su potrebne povremene redovite provjere kardiovaskularnih rizičnih faktora. Arterijski tlak treba provjeravati najmanje jednom u 2 godine (optimalna vrijednost je 120/80 mm Hg), visina kolesterola se provjerava od 18 g, svakih 5 godina- češće kod anamneze infarkta kod mlađih članova obitelji. Šećer u krvi treba određivati svake 3 g kod osoba starijih od 45 godina, no češće kod pretilih i ljudi s anamnezom dijabetesa u obitelji.